| Sagorevanje biomase |
|
|
|
|
Sagorevanjem materija organskog porekla se dobija toplota koja može da se koristi za zagrejavanje vode u paru za proizvodnju električne energije ili za grejanje. Biomasa je obnovljiv izvor energije ukoliko se koriste otpaci od drveta i ukoliko se sade nove sadnice. Da bi se proizvela energija, otpad od drveta, poljoprivrede ili smeća se sagoreva u pećnici na oko 1000°C, gde se kompleksni lanci materija razdvajaju u jednostavnije, manje lance koji nisu toliko opasni za životnu sredinu. Jedan od načina da se neutrališu kiseline koje se proizvode sagorevanjem drveta jeste prskanje bazne tečnosti u gasnu emisiju. Pored ovog, treba da postoje filteri od jako fine tkanine i elektrostatični precipitatori koji eliminišu sitne čestice iz emisija. Kasnije ove čestice mogu da se izmešaju sa pepelom iz pećnice i takva smeša da se koristi za djubrivo, izgradnju puteva ili cementnih blokova. Ukoliko se radi i o sagorevanju smeća, postoji opasnost da je pepeo zagađen teškim metalima kao što su olovo i kadmium iz baterija, bojama za tekstil, bojama za papir, itd. Zato se pre sagorevanja biomase moraju izvaditi substance i materije koje mogu da znatno zagade životnu sredinu. Sagorevanjem isključivo drveta se emituju manje količine sumpor dioksida i azotnih oksida, koji su odgovorni za stvaranje kiselih kiša. Ukoliko se drvo dobro osuši i ako se koristi u efikasnoj pećnici, znatno se smanjuje emisije dima i suspendovanih čestica. Veće, efikasnije pećnice imaju 'Lamda' senzor koji reguliše količinu kiseonika koji se dodaje u pećnicu radi optimiziranja efikasnosti sagorevanja. Brikete i pelete od drveta se najčešće prave od piljevine koja je kompresovana velikim pritiskom. Različite vrste drveća naravno imaju i različite energetske vrednosti, a jedna od energetski efikasnijih su breze. Proizvodni procesi koji podrazumevaju drvo kao otpadni materijal su proizvodnja nameštaja, proizvodnji papira, građevinski materijal, itd. |





